Piše: Slavica Ćurković
„Kad smo 2004. osnovali i osmislili knjišku nagradu koju će u više kategorija dodjeljivati struka, nismo mogli ni sanjati u što će se ona razviti i što će tijekom sljedećih deset godina značiti piscima, prevoditeljima, urednicima, nakladnicima, ilustratorima i svima onima kojih se knjige i književnost tiču jer su, naprosto, čitatelji. Tako je bilo i u svih sedam godina ekonomske krize, koja se u nakladništvu više osjetila nego i u jednom drugom segmentu hrvatske kulture. Ali nakon što je godišnja knjiška produkcija desetkovana i nakon što su mnogi nekad veliki i slavni izdavači gotovo prestali izdavati knjige ili su se, kako bi opstali, preorijentirali na prijevode lake bestseller literature, Kiklopa nije moguće dodijeliti, a da se ne naruši izvorni smisao nagrade“, pisalo je u priopćenju Udruge Sa(n)jam knjige u Istri objavljenom 2015. godine.
Bio je to više krik nego apel za pomoć cijeloj književnoj industriji pogođenoj nizom nedaća. Od tada pa evo do ove godine nije se dogodilo ama baš ništa. „Kiklop“ – nagrada nazvana po velikom djelu Ranka Marinkovića – (p)ostao je dio povijesti. To, međutim, ne znači da ne postoje sajamske nagrade sadašnjosti i da za budućnost nije uspostavljena veza između Pule i Miroslava Krleže, točnije nagrade nazvane onako kako su njega često zvali.
Od 2014. godine po petnaest knjižnih naslova konkurira za sajamsku nagradu „Libar za vajk“. Stručno povjerenstvo, koje su činili eminentni knjižari Dražen Dabić, Kata Njavro i Vlatka Balinčić, odabralo je naslove iz cjelokupne knjižne produkcije nastale u Hrvatskoj u razdoblju od 1. listopada 2019. do početka istog mjeseca 2020., a o dobitnicima nagrade trebali su odlučivati posjetitelji 26. Sa(n)jam knjige u Istri na njegovom prosinačkom izdanju. Budući da je Sajam odgođen zbog pogoršane epidemijske situacije, odlučeno je da se nagrade „Libar za vajk“ za prošlu i ovu godinu dodijele na 27. sajamskom izdanju. Tada će nagradu „Libar za vajk“, koja uključuje skulpturu autora Mauricija Ferlina i novčani iznos od 5000 kuna, dobiti po jedan autor i nakladnik nagrađenog djela.
Cilj nagrade „Libar za vajk“ je poticanje iznimnih nakladničkih projekata i odavanje priznanja putu knjige od autora i nakladnika, preko knjižara do publike, uz podsjećanje na važnost knjižarske struke i odlučujuće uloge publike u životu knjige. Nagrađeni naslovi zauvijek ostaju pohranjeni u Trezoru nagrade „Libar za vajk“, koji se nalazi u knjižnici Osnovne škole dr. Mate Demarina u Medulinu, a Trezor je domislio Sa(n)jam knjige sa zaštitnicima nagrade – tvrtkom Arena Hospitality Group, Turističkom zajednicom općine Medulin i Općinom Medulin.
U tom su trezoru dosad pohranjene knjige Miljenka Jergovića „Sarajevo, plan grada“ u izdanju Frakture, Olje Savičević Ivančević „Pjevač u noći“ u izdanju Sandorfa, Orhana Pamuka „Čudno je u mojoj glavi“ izdavača Vuković & Runjić, Ješe Denegrija „Gorgona“ u izdanju Agroinove i Maše Kolanović „Poštovani kukci i druge jezive priče“, koju je izdao Profil.
Druga pulska nagrada nosi naziv „Dr. Ivo Borovečki“ i utemeljena je prije osam godina. Dodjeljuje se najčitatelju Sajma za kojeg se zna da istinski voli čitati i da je cjeloživotno vezan uz knjigu. Najčitatelj je prvih pet godina osvajao skulpturu pulske kiparice Marine Orlić, a posljednje dvije skulpturu izrađuje Jadranka Ostić. Uz skulpturu, dodjeljuje se i poklon-kupon za kupnju knjiga na Sajmu.
Dosad su priznanje Sajma dobili Amra Pende, Saša Drobnjak, Denis Vugrin, Lems Jerin, Miodrag Čerina i Mirjana Žmak. U prosincu 2019. godine nagrada je pak uručena gospođi Neviji Matošević, koja već 70 godina čita Brailleovim pismom. Svoj radni vijek provela je kao fizioterapeutkinja u pulskoj bolnici te je radila i surađivala s pokojnim doktorom Ivom Borovečkim. Taj ugledni pulski liječnik, specijalist radiologije, poliglot iznimnog znanja, prijatelj Sajma i knjige uopće, godinama je bio nezaobilazan posjetitelj svih sajamskih predstavljanja.
Do sada je četiri puta dodijeljena književna nagrada Fric za najbolju proznu neprevedenu knjigu objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja jedne do 30. lipnja iduće godine. U planu Sajma i našeg medijskog pokrovitelja 24sata je kreiranje posebnog programu kojim će se produbiti naša suradnja s najtiražnijim dnevnim listom u Hrvatskoj, čija magazinska i specijalizirana izdanja posvećuju više pažnje knjizi nego gotovo svi drugi mainstream-mediji zajedno. Ideja je da se u budućnosti imena finalista i finalistica objavljuju u Puli i, naravno, predstave njihova djela kojima konkuriraju za nagradu.
Nagrade Fric – kako je, je li, glasio nadimak Miroslava Krleže – dakle, ne bi bilo bez magazina Express i dnevnika 24sata, koji su osigurali dvije infrastrukturno važne stvari za razvijanje potencijala nagrade: financijska sredstva i medijsko-marketinški prostor.
Do sada su nagradu Fric dobili Damir Karakaš za „Sjećanje šume“, Jurica Pavičić za „Crvenu vodu“, Darko Cvijetić za „Schindlerov lift“ i Marko Gregur za roman „Vošicki“.
„Ideja nagrade i žirija, koji je formiran kao zbir kompetentnih čitatelja koji su postigli vrhunske rezultate u različitim disciplinama, jest da je krležijansko načelo bilo pisati o sadašnjost iz sadašnjosti, opako i odgovorno, riskantno, na onaj način na koji istina uglavnom nije poželjna“, kaže jedan od pokretača ove nagrade i jedini free lance-urednik u Hrvatskoj Kruno Lokotar.
(foto: Hassan Abdelghani)