Sa(n)jam knjige u Istri

od 1995…

Sa(n)jam knjige u Istri nastao je 1995. iz smjele geste jednog čovjeka da netom po završetku rata malu izložbu knjiga “na kraju svijeta” nazove 1. Sajmom knjiga u Istri. U njegovim je temeljima duh šezdesetih i sedamdesetih, sjećanje na rast novoga grada, urbanog i kreativnog, obilježenog stvaralačkom snagom ondašnjih Puljana, njihovom hrabrošću da mijenjaju svijet s geografske margine.

Nit se plete i proteže do današnjeg sajma, festivala knjiga i autora, relevantnog i prepoznatljivog u hrvatskim, europskim i svjetskim koordinatama, originalnog i autentičnog u načinima predstavljanja knjižnih sadržaja, u otvaranju prostora za dijalog autora s autorima, autora s čitateljima, čitatelja s knjigom, te u postavljanju uporišnih točaka za vrednovanje tradicije i suvremenosti. Dakle, i nadalje kao sudbinskog mjesta vjere u sebe.

Sajam je u svojim počecima skvotirao prostore od kojih je grad odustajao, a onda se odomaćio u austrougarskoj palači, monumentalnoj građevini Doma hrvatskih branitelja, gdje svakoga prosinca, zajedno s pulskim zaljubljenicima u knjigu, prima goste i namjernike iz svih krajeva svijeta.

Carski holovi, koncertne i balske dvorane na desetak dana postaju scenografija najveće knjižare (i tribine) u Hrvatskoj.

Na Sajmu se izlažu naslovi više od 200 nakladnika iz Hrvatske i drugih zemalja, a uz knjige i stotinu programa, okupi se i do 60 000 posjetitelja. U razgovorima, stručnim skupovima, tribinama i okruglim stolovima, na izložbama, koncertima i kazališnim izvedbama sudjeluju deseci autorskih glasova, od kojih su mnogi postali dio kulturne memorije grada koji ne oskudijeva kulturom sjećanja: Umberto Eco, Orhan Pamuk, Péter Esterházy,Luko Paljetak, Claudio Magris, Alī Aḥmad Sa‘īd Asbar– Adonis, Irvin Welsh, Tess Gallagher, Nedjeljko Fabrio, Jiří Menzel, Alberto Manguel, Ljudmila Ulicka, Mirko Kovač,Daniel Dennett, Dragutin Tadijanović, Ece Temelkuran, Tatjana Tolstaja, Alexander Genis, Ljudmila Petruševska, Oksana Zabužko, Erri De Luca…

U programskoj je osnovi Sajma interkulturalnost, afirmacija unutrašnjeg i europskog regionalizma, održanje i promicanje posebnosti književne kulture. Nikad svrstani, uvijek u dijalogu, kreatori i gosti Sajma susreću se u Puli, rubnoj točki one društvene zbilje koja ne odustaje od kataloga ideala koji se dijeli – poput slobode.